Germanij

32
Ge
Skupina
14
Perioda
4
Blok
p
Protoni
Elektroni
Neutroni
32
32
41
Opća svojstva
Atomski broj
32
Relativna atomska masa
72,63
Maseni broj
73
Kategorija
Polumetali
Boja
Siva
Radioaktivan
Ne
Od latinske riječi Germania, Njemačka
Kristalna struktura
Kubna plošno centrirana
Povijest
1869., Dmitrij Mendelejev predvidio je njegovo postojanje i neka njegova svojstva na osnovi njegova položaja u periodnom sustavu i nazvao je element eka-silicij.

1886., Clemens Winkler pronašao je novi element uz srebro i sumpor, u rijetkom mineralu zvanom argirodit.

Prve slitine silicija i germanija dobivene su 1955.
Elektrona po ljusci
2, 8, 18, 4
Elektronska konfiguracija
[Ar] 3d10 4s2 4p2
Ge
Germanij i oksid su prozirni za infracrveno zračenje
Fizikalna svojstva
Agregacijsko stanje
Čvrsto
Gustoća
5,323 g/cm3
Talište
1211,4 K | 938,25 °C | 1720,85 °F
Vrelište
3106,15 K | 2833 °C | 5131,4 °F
Toplina taljenja
31,8 kJ/mol
Toplina isparavanja
334 kJ/mol
Specifični toplinski kapacitet
0,32 J/g·K
Zastupljenost u Zemljinoj kori
0,00014%
Zastupljenost u svemiru
0,00002%
Ultračisti
Izvor slike: Images-of-elements
Ultračisti komad polikristalnog germanija
CAS broj
7440-56-4
PubChem CID broj
6326954
Atomska svojstva
Atomski radijus
122 pm
Kovalentni radijus
122 pm
Elektronegativnost
2,01 (Paulingova ljestvica)
Potencijal ionizacije
7,8994 eV
Atomski volumen
13,6 cm3/mol
Toplinska vodljivost
0,599 W/cm·K
Stanja oksidacije
-4, 1, 2, 3, 4
Primjene
Najčešća upotreba germanija je kao poluvodič u elektronici.

Germanij se koristi u tranzistorima i integriranim krugovima.

Koristi se kao sredstvo za legiranje i kao katalizator.

Koristi se i u infracrvenim spektroskopima i infracrvenim detektorima.
Germanij nije poznat kao toksičan
Izotopi
Stabilni izotopi
70Ge, 72Ge, 73Ge, 74Ge
Nestabilni izotopi
58Ge, 59Ge, 60Ge, 61Ge, 62Ge, 63Ge, 64Ge, 65Ge, 66Ge, 67Ge, 68Ge, 69Ge, 71Ge, 75Ge, 76Ge, 77Ge, 78Ge, 79Ge, 80Ge, 81Ge, 82Ge, 83Ge, 84Ge, 85Ge, 86Ge, 87Ge, 88Ge, 89Ge