Majtnerij

109
Mt
Skupina
9
Perioda
7
Blok
d
Protoni
Elektroni
Neutroni
109
109
159
Opća svojstva
Atomski broj
109
Relativna atomska masa
[278]
Maseni broj
268
Kategorija
Prijelazni metali
Boja
n/a
Radioaktivan
Da
Imenovan po Lise Meitner, austrijskoj fizičarki
Kristalna struktura
n/a
Povijest
Meitnerij je prvi put sintetiziran 1982. od strane njemačkog istraživačkog tima predvođenog Peterom Armbrusterom i Gottfriedom Münzenbergom u Institutu za istraživanje teških iona (Gesellschaft für Schwerionenforschung) u Darmstadtu.

Tim je bombardirao metu bizmuta-209 ubrzanim jezgrama željeza-58 i detektirao jedan atom izotopa meitnerija-266.
Elektrona po ljusci
2, 8, 18, 32, 32, 15, 2
Elektronska konfiguracija
[Rn] 5f14 6d7 7s2
Mt
Meitnerij ima 7 izotopa čija su poluvremena raspada poznata
Fizikalna svojstva
Agregacijsko stanje
Čvrsto
Gustoća
35 g/cm3
Talište
-
Vrelište
-
Toplina taljenja
n/a kJ/mol
Toplina isparavanja
n/a kJ/mol
Specifični toplinski kapacitet
- J/g·K
Zastupljenost u Zemljinoj kori
n/a
Zastupljenost u svemiru
n/a
Element
Izvor slike: Wikimedia Commons (Commander-pirx)
Element je otkriven u Institutu za istraživanje teških iona u Darmstadtu, Njemačka
CAS broj
54038-01-6
PubChem CID broj
n/a
Atomska svojstva
Atomski radijus
-
Kovalentni radijus
129 pm
Elektronegativnost
-
Potencijal ionizacije
-
Atomski volumen
-
Toplinska vodljivost
-
Stanja oksidacije
3, 4, 6
Primjene
Meitnerij se koristi samo u svrhu znanstvenog istraživanja.
Meitnerij je štetan zbog svoje radioaktivnosti
Izotopi
Stabilni izotopi
-
Nestabilni izotopi
265Mt, 266Mt, 267Mt, 268Mt, 269Mt, 270Mt, 271Mt, 272Mt, 273Mt, 274Mt, 275Mt, 276Mt, 277Mt, 278Mt, 279Mt